BLAŽENI PAPA PIO IX
1846. – 1878.
Giovanni Maria Mastai Ferretti bio je deveto dijete grofa Girolama (Jeronima) Mastai Feretija i njegove supruge Katarine r. Sollazzi. Rodio se 13. svibnja 1792. godine u Senigalliji pokraj Ancone u Italiji.
Školovao se u Volterri i Rimu a, zbog nejasno dijagnosticirane bolesti, koju su neki smatrali epilepsijom, 1812. morao je prekinuti studij. 1815. godine prihvaćen je u papinsku plemićku gardu, no zbog spomenute bolesti istog je trena otpušten. U tom je trenutku sv. Vinko Pallotti predvidio je da će Giovanni Maria jednog dana postati Papa te da će ga Gospa Loretska osloboditi bolesti što se i obistinilo. Zaređen je za svećenika 1819. godine. Odlučio se odreći svoga plemićkog naslova kako bi služio jedino Crkvi. Odmah je bio prepoznat kao gorljiv u molitvi, služenju Riječi, slavlju liturgije i u ispovijedanju, a povrh svega u svakodnevnom služenju najsiromašnijima i najpotrebnijima. Divno je ujedinio aktivni i duhovni život: otvoren za pastoralne potrebe, sabran, odan Euharistiji i Djevici Mariji, vjeran svakodnevnoj meditaciji i ispitivanju savjesti. Službovanje započinje kao rektor sirotišta Tata Giovanni u Rimu. Godine 1823. napušta sirotište kako bi služio apostolskom nunciju u Čileu, mons. Giovanniju Muzi. Tamo je ostao do 1825. godine, kada je izabran za ravnatelja bolnice sv. Mihaela, velike i složene institucije kojoj je bila potrebna učinkovita reforma. Toj se ulozi potpuno posvetio, što je donijelo više nego zadovoljavajuće rezultate. Istovremeno nije zanemario svoje svećeničke dužnosti. Dvije godine kasnije, u dobi od 35 godina, posvećen je za biskupa Spoleta. 1832. godine prebačen je za biskupa u Imolu. Ostao je rječit propovjednik, ljubazan prema svima, gorljiv oko duhovnog i materijalnog blagostanja svoje biskupije, posvećen svećenstvu i sjemeništarcima, promicatelj obrazovanja mladih, osjetljiv na potrebe kontemplativnog života, posvećen Presvetom Srcu Isusovom i Gospi, dobronamjeran prema svima te čvrst u svojim principima. 1840. primio je kardinalski biret u dobi od 48 godina. Papa Grgur XVI umire 1. lipnja 1846. godine i kardinal Mastai Ferretti je pozvan u Rim na konklavu.
Na konklavi je sudjelovalo 50 od 62 kardinala. Kardinalski kolegij podijelio se između dva kandidata koji su slovili kao poželjni i od glasovanja do glasovanja broj glasova nije se mijenjao. Dekan Kardinalskog zbora predložio je tada da se glasuje “za najmlađeg” kandidata. Tako je 16. lipnja 1846. g. i izabran najmlađi kardinal pedesetčetverogodišnji Giovanni Maria Mastai Ferretti, nadbiskup-biskup Imole. Po završetku konklave doputovao je kardinal Karl Kajetan Gaisruck, nadbiskup Milana, koji je nosio veto austrijskog cara Ferdinanda I na izbor kardinala Mastai Ferrettija. No, stigao je prekasno.
Novi papa uzeo si je ime Pio IX, a njegov izbor je u to vrijeme izazvao veliko iznenađenje. Za vrijeme revolucije 1848. koja je zahvatila cijelu Europu pa i Rim gdje je proglašena Rimska republika spasio se bijegom u gradić Gaettu. Tu je u molitvi donio odluku i zavijet da će kad prođe nevolja i progonstvo svečano proglasiti dogmu o Marijinom Bezgrešnom začeću.
Nakon što se pismeno savjetovao s biskupima iz cijeloga svijeta bulom Ineffabilis Deus od 8. prosinca 1854. g. papa Pio IX definirao je dogmu o Bezgrešnom Začeću Blažene Djevice Marije. Nakon 4 godine, točnije 1858. g. u Lurdu i nebo je potvrdilo njegovu odluku
Uz zalaganje hrvatskog bana Josipa Jelačića papa 1852. g. Zagrebačku biskupiju uzvisuje na rang metropolije i nadbiskupije, a nadbiskupa Jurja Haulika 1856. g. imenuje kardinalom. Tako je Crkvu u Hrvatskoj odvojio od podložnosti mađarskim nadbiskupima.
Deset godina kasnije napisao je i čuvenu encikliku Quanta Cura kojom je osudio onodobne zablude među kojima i racionalizam, vjerski i politički liberalizam, indiferentizam, naturalizam, panteizam, socijalizam, komunizam i masonstvo. U teškim političkim previranjima papa Pio IX 8. prosinca 1869. g. otvara Prvi vatikanski sabor na kojem je izglasana dogma o nepogrešivosti pape (u pitanjima vjere i morala) koja je svečano proglašena 18. srpnja 1870. Proglašenje dogme o papinoj nepogrešivosti dolilo je ulje na vatru i izazvalo prosvjede liberala u Francuskoj i posebno u Njemačkoj, gdje će prosvjednici stvoriti otpadničku Starokatoličku crkvu. Svojim mudrim savjetima pomagao je svetom don Ivanu Boscu utemeljiti salezijansku družbu; tako si je zaslužio pridjev „Don Boscov papa”.
8. prosinca 1870. proglasio je sv. Josipa glavnim zaštitnikom Katoličke crkve. Pontifikat pape Pija IX koliko god se činio poraznim zbog nestanka Papinske države, toliko je označio jačanje duhovnog autoriteta pape. Smatrajući se zatočenikom, papa Pio IX više nikada nije napustio Vatikan. Njegovo dobrovoljno zatočeništvo donijelo mu je opće simpatije izvan Italije i pridonijelo ugledu Svete Stolice. Najduži pontifikat u povijesti Crkve završio je 7. veljače 1878. kada je preminuo svetom smrću i preselio se u nebesku domovinu. Do danas to je ostao najduži pontifikat u trajanju od skoro 32 g.
Grob mu se po vlastitoj želji nalazi u rimskoj bazilici sv. Lovre izvan zidina.
Naša župa posjeduje dio moćiju ovog blaženika koji smo dobili na njegov blagdan 7. veljače 2019. godine od postulature u Senigaliji.
Iz propovijedi pape Ivana Pavla II na Misi beatifikacije 3. rujna 2000. g.
U burnim događanjima svoga doba on je bio primjer prianjanja uz nepromjenjivi polog objavljenih istina. U svakoj prilici vjeran zadaćama svoje službe, uvijek je davao apsolutno prvenstvo Bogu i duhovnim vrijednostima. Njegov dugi pontifikat doista nije bio lak i u vršenju svoga poslanja u službi Evanđelja morao je mnogo trpjeti. Bio je vrlo omiljen ali i omražen i klevetan.
Najbližim suradnicima često je znao reći: “U svojemu radu trebamo činiti najbolje što možemo, a zatim se prepustiti Providnosti koja će izliječiti naše ljudske pogreške i nedostatke.”
Molitva za proglašenje bl. Pia IX, pape svetim
Presveto Srce Isusovo, poslušaj naše molitve i prošnje za kanonizaciju blaženoga Pia IX, sluge Tvojega, koji ti je posvetio sveopću Crkvu.
Tri Slava Ocu…
O Marijo bez grijeha začeta, moli za nas koji se tebi utječemo i usliši naše molitve, kako bi blaženi Pio IX, tvoj odani sin, koji te proglasio Bezgrešnom, bio uzdignut na čast oltara kao svetac.
Tri Zdravo Marije…
Sveti Josipe, prečisti zaručniče Blažene Djevice, usliši naše molitve kako bi blaženi Pio IX, tvoj sluga, koji te proglasio zaštitnikom sveopće Crkve, bio uzdignut na čast oltara kao svetac.
Tri Očenaša….
Presveto Srce Isusovo, Bezgrešna Djevice Marijo, nado naša, sveti Josipe, uslišite naše molitve, da vidimo uzdignutog na čast oltara kao sveca, blaženoga papu Pia IX, i po njegovim zaslugama i zagovoru udijelite nam milosti koje usrdno molimo. (reći nakanu)
Oče naš – Zdravo Marijo – Slava Ocu
Gospodine Bože naš koji si u vremenu velikih kulturnih i društvenih promjena, vodio svoju Crkvu i povjerio je sigurnom učiteljstvu neumornog i revnog apostola, sluge svoga blaženoga Pia IX, ponizno te molimo, da po zagovoru Presvete Djevice, koju je on proglasio Bezgrešnom, ojačamo našu vjeru, učvrstimo naše ufanje i usavršimo našu ljubav. Po njegovu zagovoru udijeli nam milosti koje sa pouzdanjem od Tebe molimo. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.
Tijelo bl. Pia IX u rimskoj crkvi sv. Lovre izvan zidina
